Ekonomsko -
geografske odlike Španije
Vrsta: Maturski | Broj strana: 18
Uvod
Starija istorija. Feničani i Kartažani te
kasnije Grci od 10. su st. pr. Kr. na i. obali poluotoka osnovali brojne
kolonije, a u unutrašnjosti su živjela iberska plemena te od 900. pr. Kr.
doseljena keltska plemena. Nakon 218. pr. Kr. Rimljani su postupno osvojili sav
teritorij današnje Španjolske (do 19. pr. Kr.), romanizirali ga te pokrstili
stanovnike. Nakon 409. onamo su se doseljavali Svevi, Alani i Vandali, a nakon
507. Z. Goti; potonji su osnovali jaku državu sa središtem u Toledu
(576.-711.). U međusobne sukobe zapleteni gotski vojni zapovjednici pozvali su
711. u pomoć Maure, koji su za kratko vrijeme uništili njihovu državu,
osvojivši veći dio poluotoka. Posljednji vladar iz porodice Omejida, Abd
ar-Rahman I. (756.-78S.), u Cordobi je osnovao neovisni emirat (al-Andaluz),
Abd ar-Rahman III. uzdigao ga je na rang kalifata (929.), koji se, međutim, u
11. st. raspao na manje državice. Između 1086. i 92. arapski dio Španjolske
osvojili su marokanski emiri iz kuće Almoravida, no njih su između 1130. i 63.
potisnuli emiri iz porodice Almohada. Pod pritiskom rekonkviste i njihova se
država raspala na manje emirate, od kojih se najduže održao emirat Granada (do
1492.).
Rimski akvadukt
Rekonkvista. Pobjedom Asturijaca nad Maurima kod
Covadonge (722.) počelo je ponovno osvajanje Iberskog poluoto ka (reconquista),
koje je potrajalo do 1492. U s. dijelu polu otoka nastalo je pet samostalnih
kršćanskih država, koje su osvajanjima širile svoje teritorije prema J:
Asturija-Leon, kasnija Kastilja, na Z Portugal, na I grofovija Barcelona, koja
se 1137. s kraljevinom Aragonom povezala u personalnu uniju, te baskijska
kraljevina Navarra (od 905.). Kršćanske su vojske početkom 10. st. doprle do
rijeke Duero i do sredine 13. st. osvojile velik dio poluotoka.
Među kršćanskim državama najjača je postala
Kastilja (kraljevina od 1035.), kojom su od 1369. vladali kraljevi iz porodice
Trastamara; ista je porodica od 1420. vladala i Aragonom. Udajom kastiljske
kraljice Izabele (1474.-1504.) za aragonskoga kralja Ferdinanda II.
(1479.-1516.) nastala je jezgra španjolske države, koja je 1492. Kolumbovim
putovanjem u Ameriku počela graditi kolonijalno carstvo. Sporazumom u
Tordesillasu (1494.) Španjolska si je osigurala vlast u Srednjoj Americi i u z.
dijelu J. Amerike, 1503. priključila si je Napuljsko kraljevstvo, a 1512. j.
dio kraljevstva Navarre te postala najveća pomorska velesila onoga vremena.
Habsburgovci. Nakon Ferdinandove smrti
rodbinskim je veza ma na prijestolje došao njegov unuk, Habsburgovac Karlo I.
(1516.-56.), koji je ujedno bio njemački car Karlo V. Za vlada vine njegova
sina Filipa II. (1556.-98.) Španjolska je dosegnu la vrhunac jer je obuhvatila
još Nizozemsku, Milano, Napuljsko kraljevstvo i Siciliju, a između 1580. i
1640. i Portugal s nje govim kolonijama, no potom je počela propadati. Godine
1581. odcijepile su se nizozemske s. provincije, 1588. Englezi su uništili
španjolsku »nepobjedivu armadu«, 1640. odcijepio se Portugal, a Pirenejskim
mirom (1659.) Francuska je preuze la vodeću ulogu u Europi. Nakon smrti
posljednjega španjol skog Habsburgovca Karla II. (kralj 1665.-1700.), buknuo je
Rat za španjolsku baštinu (1701.-14.), u kojem je prijestolje zadobio Filip V.
(kralj 1700.-24. i 1724.-46.) iz porodice Burbona, unuk francuskoga kralja Luja
XIV. U ratu je Špa njolska izgubila Nizozemsku, Milano, Napuljsko kraljevstvo,
Sardiniju i Gibraltar. Godine 1793., zajedno s Austrijom, Prus kom i Vel.
Britanijom, započela je rat protiv revolucionarne Francuske, ali je nakon
poraza sklopila s njom mir (1796.) te su kasnije zajedno stupile u rat protiv
Vel. Britanije (poraz u pomorskoj bitki kod Trafalgara, 21.10.1805.).
---------- OSTATAK TEKSTA NIJE PRIKAZAN. CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ----------
MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: maturskiradovi.net@gmail.com
besplatniseminarski.net Besplatni seminarski Maturski Diplomski Maturalni SEMINARSKI RAD , seminarski radovi download, seminarski rad besplatno, www.besplatniseminarski.net, Samo besplatni seminarski radovi, Seminarski rad bez placanja, naknada, sms-a, uslovljavanja.. proverite!